Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, s gotovo pola stoljeća iskustva, prepoznaje klimatske promjene i zagađenje okoliša kao neke od najozbiljnijih izazova modernog doba. Kroz dugogodišnja istraživanja i aktivno sudjelovanje u međunarodnim projektima, Institut daje značajan doprinos poboljšanju ekoloških standarda i zaštiti prirodnih resursa.
Ravnatelj Instituta Predrag Ilić upoznao nas je s trenutnim projektima ove institucije, njihovu potporu lokalnim zajednicama i obrazovnim inicijativama usmjerenim na djecu i mlade, naglašavajući širu društvenu važnost njihovog rada.
Koji su najveći klimatski izazovi za BiH prema istraživanju Instituta?
“Naša zemlja suočava se s ubrzanim porastom prosječnih temperatura i ekstremnih događaja, sve češćim toplinskim valovima, dugotrajnim sušama i iznenadnim poplavama. Došlo je do smanjenja snježnog pokrivača, dok gradovi bilježe povećanje učinka urbanog toplinskog otoka. Neujednačena distribucija oborina dodatno otežava upravljanje vodnim resursima, uzrokujući hidrološki stres, nestašice vode ljeti i bujične poplave tijekom zime i proljeća.
Aktivno se bavimo revitalizacijom vodnih tijela kroz projekte kao što su WATER-GUIDE i BRIDGEWAT, dok se kroz projekte RES2FIRE i FireSafe Jezero usredotočujemo na prevenciju i obrazovanje na sve češće šumske požare uzrokovane klimatskim promjenama. Također, došlo je do povećanja aeroalegena, osobito anbrozije peludi, koji se prati i analizira unutar projekta AllerShield s ciljem zaštite javnog zdravlja. Dodatni izazov nije dovoljna institucionalna i lokalna spremnost za prilagodbu klimatskim prijetnjama.
Koji su dijelovi BiH trenutačno najosjetljiviji na posljedice klimatskih promjena?
Prema NAP-Nacionalnom planu za prilagodbu klimatskim promjenama, koji predstavlja najdetaljniju i najnoviju analizu klimatske ranjivosti u BiH, jasno je utvrđeno da su najranjiviji dijelovi zemlje izloženi kombinaciji višestrukih klimatskih rizika, uključujući poplave, suše, klizišta, toplinske valove i degradaciju zemljišta. Ranjivost je posebno izražena u sjeveroistočnim, središnjim i južnim dijelovima BiH. Strujno istočna Bosna (uključujući regije oko Tuzle i Bijeljine) izložena je čestim poplavama, uključujući visok rizik od klizišta zbog degradacije tla i neprilagođene infrastrukture. Središnja Bosna i dijelovi sarajevskog kantona izloženi su povećanom riziku od obilnih oborina i urbanih poplava, posebno u kontekstu sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda. Južna Hercegovina, uključujući područja oko Mostara i Trebinja, suočava se s produljenim sušnim razdobljima i izraženim rizicima od šumskih požara, kao rezultat izraženijih temperatura i smanjenih oborina u ljetnim mjesecima.
Osim toga, nizinski dijelovi uz rijeku Savu i njezine pritoke među najizloženijim su zonama kada je riječ o rizicima od poplava, dok su brdovita planinska područja BiH, iako često bogata oborinama, rekordno visoka geološka ranjivost, posebno na klizištima koja su uzrokovana snažnim padom. Urbanizirana područja kao što su Sarajevo, Banja Luka, Zenica i Tuzla sve više bilježe pojavu toplinskih valova i onečišćenja zraka, što dodatno povećava ranjivost stanovništva zdravlja i infrastrukture. U dokumentu NAP-a također se naglašava da institucionalna i tehnička ranjivost, kao što su neadekvatno planiranje prostora i slabi kapaciteti za gospodarenje vodom i otpadom, dodatno pogoršavaju situaciju u brojnim općinama.
Kako Institut podržava općine i javne institucije u izgradnji kapaciteta za prilagodbu klimatskim prijetnjama?
– Institut pruža znatnu potporu općinama i javnim institucijama u BiH kroz izgradnju kapaciteta za prilagodbu klimatskim prijetnjama, oslanjajući se na multidisciplinarni pristup, stručnost u području analitičkih ispitivanja i iskustvo u provedbi međunarodnih projekata. Aktivnim sudjelovanjem u projektima kao što su WATER-MIDE i BRIDGEWAT (Horizon Europe), organiziramo obrazovne radionice i osposobljavanje koje lokalnim samoupravama i drugim zainteresiranim stranama omogućuju razumijevanje klimatskih rizika povezanih s upravljanjem vodnim tijelima, kao i razvoj planova prilagodbe koji su usklađeni s europskim direktivama i nacionalnim strategijama.
Kao dio svojih aktivnosti, Institut je također pridonio razvoju strateških dokumenata, kao što je BIH ESAP 2030+ (Strategija za okoliš), kroz razvoj strateške procjene utjecaja na okoliš, koja izravno pomaže javnim tijelima da integriraju klimatske aspekte u planiranje politika i prostorni aranžman. U okviru projekta RES2FIRE (Interreg Adion) i projekta FireSafe Jezero (SDC), provodimo specijalizirane edukacije za upravljanje rizicima od šumskih požara, posebno u područjima visoke ranjivosti, te izrađujemo smjernice za intervencije i preventivne mjere. Također, kroz projekt CircleAware pružamo tehničku i obrazovnu potporu za uvođenje kružnog gospodarenja otpadom u lokalne zajednice, čime doprinosimo otporu klime kroz održivije korištenje resursa.