Što su klimatske promjene?
Aktivnosti ljudi utječu na Zemljinu klimu jer uzrokuju ispuštanje golemih količina stakleničkih plinova, koji se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi zajedno s plinovima koji su u njoj prirodno prisutni.
Ti dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, ali i drugim ljudskim aktivnostima kao što su sječa prašuma, poljoprivreda, uzgoj stoke i proizvodnja kemikalija. Ugljikov dioksid (CO2) staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskog djelovanja.
Ti dodatni plinovi pojačavaju „efekt staklenika” na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime.
Kakvo je trenutačno stanje?
Planet smo već zagrijali za više od 1 °C u odnosu na razinu temperatura prije industrijskog doba.
Znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorili su da će globalno zagrijavanje od 1,5 °C imati ozbiljne, pa čak i nepovratne posljedice na naš okoliš i društva.
Što više remetimo klimu, to su veći rizici za naše društvo i okoliš.
Koji su učinci klimatskih promjena?
Učinci klimatskih promjena već se osjećaju diljem svijeta, a predviđa se da će u narednim desetljećima postati još češći i intenzivniji.
Ako se klimatske promjene ne zaustave, za života naše djece moglo bi doći do:
- 400 000 preranih smrti zbog onečišćenja zraka
- 90 000 smrtnih slučajeva godišnje zbog toplinskih valova
- smanjenja količine dostupne vode za 40 % u južnim regijama EU-a
- izloženosti 2,2 milijuna ljudi poplavama obalnih područja svake godine
- godišnjih gospodarskih gubitaka od 190 milijardi EUR.
Klimatske promjene mogu preobraziti naš planet te utjecati na opskrbu hranom i vodom, kao i na naše zdravlje. One utječu na sve nas, ali jače pogađaju siromašne i ranjive članove društva.
Što su veći problemi, to ih je teže i skuplje riješiti, stoga je rano reagiranje i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama najbolja opcija.
Što EU poduzima kako bi se zaustavile klimatske promjene?
EU je već dugo svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.
U okviru tih nastojanja donosimo ambiciozne politike
i održavamo blisku suradnju s međunarodnim partnerima.
Već smo na dobrom putu prema ostvarenju svojeg cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2020.
, a predstavili smo i plan za daljnje smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030.Europa želi do 2050.
postati prvi klimatski neutralan kontinent. To znači da moramo smanjiti svoje emisije koliko je god moguće i povećati uklanjanje stakleničkih plinova iz atmosfere kako bi se postigla nulta neto stopa emisija.
Taj je cilj dio europskog zelenog plana
, ambicioznog paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu neto stopu uz istodobno osiguravanje pravednog, zdravog i prosperitetnog društva za buduće generacije.
Osim smanjivanja emisija, moramo se prilagoditi
promjenama koje se događaju sada i koje će se dogoditi u budućnosti. EU pomaže u povećanju pripravnosti i kapaciteta za odgovor na učinke klimatskih promjena na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
EU surađuje s drugim zemljama i regijama kako bi se unaprijedile mjere u području klime na globalnoj razini
te pružila potpora radu partnerskih zemalja, posebno onih najosjetljivijih.
EU nastoji osigurati i da oporavak
od pandemije koronavirusa bude povezan s prelaskom na zeleniju, digitalniju i otporniju Europu.
Koje su koristi klimatske politike?
Prelazak na klimatski neutralno društvo goruće je pitanje i prilika za izgradnju bolje budućnosti za sve.
Poduzimanjem mjera za klimu i okoliš svatko od nas može pomoći u očuvanju i zaštiti planeta danas i za buduće generacije.
Neke od koristi za društvo:
- nova, zelena radna mjesta
- veća konkurentnost
- gospodarski rast
- čišći zrak i učinkovitiji javni prijevoz u gradovima
- nove tehnologije poput električnih ili punjivih hibridnih automobila, energetski učinkovitih domova ili zgrada s pametnim sustavima grijanja i hlađenja
- sigurna opskrba energijom i drugim resursima, zahvaljujući čemu će Europa biti manje ovisna o uvozu.
Studije pokazuju da je prelazak na zeleno i digitalno društvo izvediv i cjenovno prihvatljiv. Troškovi koji zbog klimatskih promjena nastaju u gospodarstvu i društvu bit će mnogo veći od troškova borbe protiv klimatskih promjena danas.
Što mogu poduzeti?
Uključit će se morati svi segmenti društva i svi gospodarski sektori, od energetskog i građevinskog sektora do sektora industrije, prometa, poljoprivrede i šumarstva. Dobar dio potrebnog znanja i brojna provjerena rješenja već postoje.
Važne su i naše svakodnevne odluke. Mnoge od tih promjena poboljšat će nam svakodnevni život, prijevoz, grijanje i hlađenje domova te načine proizvodnje i potrošnje.
Svatko može doprinijeti i ni jedan doprinos nije premalen!