Rastuće cijene električne energije, nove klimatske politike i pad cijena solarne opreme pokrenuli su val interesovanja za status prosumer u Federaciji BiH. No, uprkos zakonskim mogućnostima, mnogi građani i poduzetnici još uvijek imaju nejasnoće oko toga šta smiju instalirati, pod kojim uslovima i kako im se to isplati.
Ovaj tekst donosi pregled ključnih pravila i odgovore na najčešće dileme.
Ko je prosumer?
Prema Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH (Sl. novine FBiH 82/23), prosumer je krajnji kupac električne energije koji:
• proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora (najčešće solar),
• koristi je za vlastite potrebe,
• ima jedinstveno mjerno mjesto,
• a eventualne viškove predaje u mrežu.
Najvažnije zakonsko ograničenje: snaga
Zakon jasno propisuje:
Instalisana snaga elektrane ne smije biti veća od priključne snage objekta, a maksimalno 150 kW po postrojenju.
To znači:
• Ako imate priključak od 11 kW, možete instalirati do 11 kW invertera.
• Ako imate 20 kW priključka, možete instalirati do 20 kW solarne elektrane.
• Ali niko ne može biti prosumer sa više od 150 kW invertera – bez obzira na priključnu snagu.
Neto mjerenje vs. Neto obračun – u čemu je razlika?
Zakon nudi dvije šeme obračuna za prosumere:
1. Neto mjerenje (kWh za kWh) – ovo se odnosi samo za domaćinstva do 10,8 kW
• Šta predaš mreži, to kasnije povučeš, bez dodatne naplate.
• Idealno za domaćinstva s potrošnjom 10.000 – 12.000 kWh godišnje.
• Praktično koristiš mrežu kao virtualnu bateriju.
• Vrijedi 10 godina, nakon čega se prelazi na obračun.
Primjer: Proizvedeš 1000 kWh viška ljeti – povučeš ih zimi, bez novčane transakcije.
2. Neto obračun – za sve druge korisnike
• Višak se predaje mreži i otkupljuje po nižoj cijeni od one koju plaćate elektrodistribuciji (npr. 0,07 KM/kWh).
• Potrošnja se naplaćuje po standardnoj cijeni (npr. 0,18 KM/kWh).
• Dobivaš finansijski kredit, ali ne energetsku kompenzaciju.
Primjer: Ako ljeti predaš 1000 kWh → dobiješ 70 KM → zimi platiš 180 KM za istu količinu → razlika ide iz tvog džepa.
Dodatne dileme su, šta se računa kao “snaga” elektrane?
Ograničenje od 10,8 kW (za neto mjerenje) se odnosi na:
Nazivnu snagu invertera (AC strana)
Dakle, ne odnosi se na snagu solarnih panela (kWp)
Znači: možeš staviti 13-14 kWp panela na 10 kW inverter i još uvijek koristiti neto mjerenje, jer se pravno gleda snaga koja ide u mrežu.
Simulacija – šta se najviše isplati?
Ako, recimo, domaćinstvo u FBiH troši 20.000 kWh godišnje, postoje dvije opcije:
Model 1. – prosumer 10.8 kW
Neto mjerenje
Proizvodnja je oko 11.000 kWh – ostatak od 9.000 kWh se dodatno plaća 1800-2000 KM
Model 2. Prosumer 16-20kW
Neto obračun
18.000–22.000 kWh
Zaključak: Za veću potrošnju isplativiji je veći sistem s neto obračunom. Iako se višak ne „čuva“ kao energija, sistem pokriva gotovo sve potrebe i značajno smanjuje račune.
Praktične smjernice:
Ako ste domaćinstvo s trofaznim priključkom ≥11 kW – iskoristite punih 10,8 kW invertera i idite na neto mjerenje.
Ako trošite više od 15.000 kWh godišnje – razmislite o sistemu 15–20 kW s neto obračunom.
Ako ste firma – možete biti prosumer do 150 kW, ali samo kroz neto obračun.
Zaključak
Zahvaljujući jasnim pravilima, FBiH ima solidan pravni okvir za razvoj prosumera. Međutim, ključ je u dobrom razumijevanju razlike između obračuna, ograničenja snage i ličnih potreba.
Ako se sistem ispravno dimenzioniše – solarna energija danas nije samo ekološka, već i ekonomski najpametnija odluka za stotine domaćinstava i firmi u BiH.
